Vjerujem da se naše najveće snage često kriju iza naših slabosti. Moja veeeelika slabost nekada je bila: javni govor. Pod time mislim na sve vrste prezentacije, čak i sudjelovanje na sastanku pred nekoliko ljudi za mene je bila najstrašnija noćna mora…
Tijekom studija izbjegavala sam takve situacije koliko god sam mogla i birala teži put polaganja predmeta samo kako se ne bi izlagala ogromnoj količini nelagode koju je u meni izazivala pomisao da trebam stati pred ljude i nešto reći.
Ipak, shvaćala sam tada da ću kad počnem raditi biti izložena takvim situacijama i skupila sam hrabrost suočiti se sa svojom „noćnom morom“. Ruke su mi se tresle, glas drhtao, čitala sam s papira, ali sam se ipak izlagala takvim situacijama pred kraj faksa. Samo iz jednog razloga, tada sam mislila: bolje da se brukam među kolegama studentima nego kasnije na poslu pred šefovima.

Danas i posljednjih 10-15 godina kada mi netko nakon održane radionice ili nekog javnog govora priđe i kaže kako dobro to radim i kako sam opuštena i prirodna u tome, sa zahvalnošću se sjetim mlađe, uplašene sebe i puta koji sam prošla da bi se zaista osjećala potpuno prirodno i ugodno u takvoj ulozi.

Zahvalna sam na tome što sam unatoč strahu i sramu ipak skupila hrabrost i suočavala se sa sobom, ne jednom, ne dva puta, nego ne znam koliko puta dok malo po malo nisam počela uživati u tome, a onda i odabrala posao i poziv koji se bazira upravo na govoru pred ljudima 

Sjećanje na ovo iskustvo daje mi najviše hrabrosti u novim izazovima kada želim krenuti u nešto novo i nepoznato, a osjećam strah. I pisanje o tom strahu, za mene je neka vrsta pobjede nad strahom.

Kada ste zadnji put učinili nešto čega vas je strah?

The post <strong>Kako sam pobijedila strah od javnih nastupa?</strong> appeared first on Dobra Vibra.

Ako se njome aktivno upravlja, organizacijska kultura, pa i kultura učenja započinje na samom početku procesa zapošljavanja, gradi se i živi kroz sve faze razvoja; kako djelatnika u organizaciji, tako i same organizacije.

Svakodnevno se očituje u bitnim „sitnicama“ koje čine širu sliku, od toga na koji način voditelj donosi odluke i komunicira ih članovima tima do toga kako djelatnici postupaju jedni prema drugima, koliko se osjećaju međusobno povezani, koliko su entuzijastični i zainteresirani za ono što se događa unutar kompanije.

Nerijetko, tvrtke zapinju kada je potrebno aktivirati ljude, pobuditi interes i provesti u praksu vrijednosti i načela organizacijske kulture poput dijeljenja znanja između djelatnika.

Kada govorimo o međusobnom učenju unutar organizacije, socijalna komponenta ima nezamjenjiv utjecaj. Mi ljudi smo po svojoj prirodi društvena bića, učimo od drugih i sa drugima, učimo time što smo okruženi ljudima ili uz vodstvo mentora. Najvažnije lekcije i dijeljenje znanja između djelatnika unutar tima ili organizacije, najčešće se događaju neplanirano, u različitim neformalnim interakcijama. Budući da je takvih spontanih situacija sve manje jer se ljudi sve rjeđe spontano susreću ili ćaskaju unutar prostorija tvrtke, potrebno ih je kreirati s namjerom.

Na edukacijama i razvojnim programima za pojedince i timove koje provodim u raznim tvrtkama, polaznici programa vrlo često na kraju radionica ističu motivaciju koju nose sa sobom i zadovoljstvo jer su imali prilike, između ostalog, upoznati kolege i pričati s njima o stvarima o kojima nikada nemaju vremena razgovarati. Drugim riječima, imali su priliku međusobno se povezati, bolje razumjeti što radi „onaj drugi“ i shvatiti zašto u određenim poslovnim procesima neki dijelovi postupka iz određenog kuta gledanja mogu djelovati nelogično.

The post <strong>Potaknite kulturu učenja unutar tima i organizacije</strong> appeared first on Dobra Vibra.

Unutar svake organizacije „vlada“ i živi određena organizacijska kultura, bavili se njome aktivno ili ne. Uspješna organizacijska kultura ne samo da će privući top talente, nego će i povećati angažiranost zaposlenika, a samim time i povećati produktivnost. Ako se ne bavimo aktivno njome, rezultirat će u velikom broju tvrtki, posebno onih koje brzo izrastu, neangažiranim zaposlenicima koji su nisko učinkoviti i vrlo često ne pretjerano zainteresirani za posao koji obavljaju.

Neangažirani zaposlenici su globalni problem visokih troškova za tvrtke. Tvrtke pokušavaju motivirati zaposlenike s nagradama i poticajima, jedinstvenim povlasticama koje nude, poput ping ponga i besplatnih obroka, no niti jedan od ovih pristupa ne rješava dublji problem – zašto su zaposlenici zapravo neangažirani u svakodnevnom radu.

Odgovor se krije u organizacijskoj kulturi – formalne i neformalne vrijednosti, ponašanja i vjerovanja koja se prakticiraju unutar organizacije. Često u praksi, puno tvrtki jednostavno dopusti kulturi da se sama dogodi i formira.

Ako se njome aktivno upravlja, organizacijska kultura, pa i kultura učenja započinje na samom početku procesa zapošljavanja, gradi se i živi kroz sve faze razvoja; kako djelatnika u organizaciji, tako i same organizacije.

Svakodnevno se očituje u bitnim „sitnicama“ koje čine širu sliku, od toga na koji način voditelj donosi odluke i komunicira ih članovima tima do toga kako djelatnici postupaju jedni prema drugima, koliko se osjećaju međusobno povezani, koliko su entuzijastični i zainteresirani za ono što se događa…

Upravo o ovakvim i sličnim temama kroz otvoren i konstruktivan dijalog raspravljamo na radionicama za razvoj organizacijske kulture koje provodim u raznim tvrtkama. Na edukacijama i razvojnim programima za pojedince i timove, polaznici programa vrlo često na kraju radionica ističu motivaciju koju nose sa sobom i zadovoljstvo jer su imali prilike, između ostalog, upoznati kolege i pričati s njima o stvarima o kojima nikada nemaju vremena razgovarati. Kroz pažljivo usmjeren dijalog, to im omogućuje da prije svega zamijete kod sebe, a zatim i uklone barijere i predrasude s kojima pristupaju u radu . Također, zaposlenici taj način shvaćaju kroz vlastito iskustvo vježbi da se žele aktivirati oko uspostavljanja dobrih odnosa s kolegama jer će ih to motivirati što će im omogućiti lakše i jednostavnije obavljanje posla.

The post <strong>A što ćemo s neangažiranim zaposlenicima?</strong> appeared first on Dobra Vibra.

U užurbanim vremenima u kojima danas svi živimo, vrlo često popravljamo i „gasimo vatru“ tamo gdje nam trenutno gori u životu. Često zdravlje i brigu o sebi stavljamo na neko sporedno mjesto ili ostavljamo za neki bolji period kad ćemo imati „više vremena“ za posvetit se sebi, kada ćemo manje raditi ili imati manje stresa… No tijelo nam konstantno šalje signale i izražava svoje potrebe, pitanje je jesmo li ga spremni čuti? Znamo li ga slušati? 

Signali koje nam tijelo šalje u vezi svojih potreba su u početku vrlo suptilni, pa sve jači i glasniji ukoliko ne slušamo… u konačnici ako ne usporimo ritam ili ne napravimo ono za čime naš organizam žudi, tijelo će si samo uzeti što mu treba na najbrutalniji način – kroz bolest. 

„Bolje spriječiti nego liječiti“  – kaže stara poslovica koja je itekako istinita kada je zdravlje u pitanju. Zato mislite na svoje zdravlje i unutarnji mir svaki dan, a ne tek onda kad negdje opasno zaboli…

Po čemu se joga razlikuje od drugih oblika vježbanja?

Za razliku od istezanja ili druge vrste fitnessa, yoga je puno više od fizičke promjene položaja tijela.

U najvećem yoga klasiku: Yoga Sutre, Patanjali objašnjava kako je fizička praksa samo jedan od 8 aspekata joge. 

Čak i kroz fizičku praksu, yoga je unikatna jer povezuje pokret i fluktuaciju uma s ritmom našeg disanja.

Povezujući um, tijelo i dah puno lakše usmjeravamo pažnju prema unutra. Kroz proces pažnje prema nutrini našeg bića, učimo prepoznati naše obrasce razmišljanja i ponašanja bez da ih etiketiramo i procjenjujemo, osuđujemo ili pokušamo promijeniti. Na taj način postajemo svjesniji svog iskustva iz trenutka u trenutak. To nam ujedno pomaže ojačati fokus i koncentraciju. Svjesnost koju kultiviramo je ono što čini jogu praksom umjesto ciljem ili zadatkom koji treba izvršiti.

Tijelo će s jogom postati fleksibilnije i snažnije, bolovi koji su posljedica stresa i sjedenja će se smanjiti ili nestati. No ono što će se dogoditi u umu je možda i vrijednije. Kroz redovitu praksu joge jačamo fokus i koncentraciju, kultiviramo unutarnji mir i strpljenje, postajemo svjesni svojih potreba i unutarnjih stanja te ih možemo na adekvatan način zadovoljiti. 

Iako redovita praksa daje najveću dobrobit, već nakon prvog sata osjetit ćete razliku u unutarnjem stanju uma, duha i tijela. 

Ako želite osluhnuti svoje tijelo, čuti što vam ima za reći te postupiti u skladu s tim, dogovorite demo probni sat Mindful flow programa joge za tvrtke.

The post <strong>Posvećujete li vrijeme svome tijelu i zdravlju?</strong> appeared first on Dobra Vibra.

Ako ne vodimo brigu o svome tijelu i redovito mu pružamo tjelovježbu, pitanje je vremena kada će nam tijelo početi slati signale i tražiti pažnju. Ti signali najčešće dolaze kroz bol ili trnce u nekim dijelovima tijela i na taj način „zovu“ da se pobrinemo za sebe.

Nakon prvih nekoliko godina radnog iskustva i sjedilačkog posla, i sama sam počela osjećati takve probleme. Prsti na ruci su mi trnuli, ramena su me boljela, vrat mi je bio zakočen…. Čudila sam se kako se to događa baš meni, budući da sam se cijeli život bavila plesom i stalno bila aktivna. No, činjenica je da nekoliko godina, u početku moje poslovne karijere, nisam aktivno trenirala i tijelo mi je počelo slati signale kako bih obratila pažnju. 

Čula sam od više ljudi kako im je joga pomogla kod problema s leđima pa sam iz čiste potrebe za rješenjem otišla na prvi joga sat. Iako sam tada imala predrasude prema jogi; da je dosadna i spora, dala sam joj šansu jer nisam imala drugo rješenje za svoje bolove osim masaže ili tableta koji su dali kratkoročne rezultate. Rezultate sam osjetila već nakon mjesec dana, ubrzo su trnci u rukama postajali sve slabiji, bolovi u ramenima kao da su se rastvorili i dok god sam bila redovita u svojim odlascima na satove joge, nisam imala bolove. Naravno, imala sam periode kada bi posustala jer bi nešto drugo bilo „važnije“, no tijelo me svaki put vraćalo natrag i podsjećalo čemu trebam dati prioritet u svom slobodnom vremenu. 

Opčinjena i fascinirana rezultatima koje sam imala s redovitom praksom joge kao i osjećajem koji sam imala nakon svakog sata, počela sam se zaljubljivati u jogu. Kako bi produbila svoje znanje, nakon nekoliko godina prakse, iz čiste znatiželje sam upisala tečaj za učiteljicu joge. Ubrzo sam shvatila kako želim blagodati ove predivne prakse dijeliti s drugima jer sreća je veća kad se dijeli i rezultati su uvijek snažniji kroz grupni rad nego individualni. Zato sam ubrzo počela podučavati jogu i većinom nailazila na ljude koji su imali slične probleme kao i ja. 

Tako je s godinama i iskustvom nastao Mindful flow – korporativni joga program koji je namijenjen organizacijama koje brinu o zdravlju svojih zaposlenika. Mindful flow joga sat sastoji se od mindfulnes meditacije, vježbi disanja i pažljivo osmišljenog slijeda vježbi za zdravu kralješnicu koje su kombinacija pilatesa i joge te dubokog opuštanja na kraju sata. Svi ovi elementi provjereno daju rezultate i potrebni su kako bi se resetirali te u kratkom vremenu napunili baterije.

Prednost Mindful flow korporativnog joga programa je u tome što vaši zaposlenici ne trebaju nigdje ići, već joga učitelj dolazi u vaš prostor, 1-2 puta tjedno u dogovorenom terminu. Na taj način, tjelovježba postaje dio dnevne ili tjedne rutine jer je disciplina i redovita praksa u ovom slučaju, ključ za  uspjeh. 

Želite uvesti korporativni joga program u vašu organizaciju ili tek razmišljate o tome? Javite nam se porukom ili na jelena@dobra-vibra.hr i saznajte više informacija o Mindful flow – korporativnom joga programu.

The post <strong>Kako je nastao Mindful flow – korporativni joga program?</strong> appeared first on Dobra Vibra.

Nacionalni instituti za zdravlje klasificiraju jogu kao oblik komplementarne i alternativne medicine. Razne studije dokazale su učinkovitost joge u promjeni nekih fizioloških parametara povezanih sa stresom, poput smanjenja razine kortizola u krvi, smanjenja sistoličkog krvnog tlaka i otkucaja srca. Vjerojatno su ti rezultati posljedica psiho-neuro-endokrinih-imunih mehanizama, koji određuju poboljšanje parasimpatičke aktivnosti, optimiziraju izlučivanje simpatičkih hormona i smanjuju brzinu metabolizma.

Da bi odgovorili na pitanje „Može li prakticiranje joge na radnom mjestu dovesti do bolje uspješnosti poslovanja?“  uzeli smo u obzir 76 studija koje istražuju učinak joga intervencije na radnom mjestu na smanjenje stresa.

Klinička istraživanja koja su obuhvaćena u ovu analizu uključivala su ukupno 487 pacijenata: 266 u liječenoj skupini i 221 u kontrolnoj skupini. Specifični podaci o spolu pacijenata nisu navedeni, ali veći postotak žena bio je uključen u populaciju uzoraka gotovo svih uključenih studija. Prosječna dob sudionika kretala se od 32,07 ± 7,54 godina do 54 ± 8,1. Sve uključene studije uspoređivale su program joge s kontrolnom skupinom koja je bila bez aktivnosti.

U jednom istraživanju joga intervencija uspoređena je s mindfulness programom (koji se provodio na radnom mjestu putem online platforme). Obje intervencije (joga i mindfulness program) bile su učinkovite u smanjenju percipiranog stresa u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je bila bez aktivnosti.

U klinička istraživanja uključeni su: zdravstveni djelatnici, zaposlenici call centra, sveučilišni djelatnici, zaposlenici lokalne vlasti i privatnog osiguravajućeg društva. Zanimljivo je primijetiti da rezultati koji proizlaze iz ove analize uključuju istraživanja provedena u različitim zemljama, poput Švedske, Indije i Velike Britanije. Doista, stres vezan uz posao globalni je problem koji pogađa zemlje diljem svijeta. U tom smislu nekoliko međunarodnih agencija pokušava procijeniti veličinu problema i njegove izravne i neizravne posljedice. 

Preopterećenost poslom, neizvjesnost uloge, nedostatak podrške, fizičko i psihičko nasilje od strane kolega ili drugi ljudi, zlostavljanje, uznemiravanje, neželjena seksualna pažnja i sukobi na radnom mjestu identificirani su kao glavni psihosocijalni čimbenici rizika koji mogu promicati stres vezan uz posao. 

Glavne kliničke manifestacije stresa mogu biti tjeskoba, razdražljivost, umor povezan s poslom, poremećaji spavanja, uznemirenost i burnout. Zahvaćena su oba spola, s nešto većom prevalencijom među muškarcima (22,9% u odnosu na 20,3%), a najpogođenija dobna skupina je između 40 i 54 godine. Zanimljivo je primijetiti da je stres čest kod zaposlenika koji imaju zanimanje koje zahtijeva niske tjelesne aktivnosti (npr. uredski radnici). Stanje stresa na poslu je neprekidno prisutno posljednjih nekoliko godina i zabilježeni su neznatni učinci na smanjenje, a nažalost primjećuju se blagi trendovi povećanja prisutnosti stresa. 

Često se stanje stresa podcjenjuje i ne liječi se na odgovarajući način, što dovodi do povećanja nekoliko negativnih ishoda poput većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, drugih kroničnih bolesti poput astme, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i nekih specifičnih karcinoma. 

Iako se čini da je odnos između stresa povezanog s poslom i učestalosti specifičnih oblika raka teško istražiti, nedavna meta-analiza koja uključuje gotovo 300 000 sudionika potvrđuje značajno veće omjere rizika za incidenciju raka debelog crijeva, pluća i jednjaka među subjektima koji pate od stresa povezanog s poslom. Predloženi molekularni mehanizmi uključuju homeostazu hormona, kao promjene u razinama glukokortikoida i kateholamina. Ovi hormoni ometaju različite stanične funkcije, poput procesa apoptoze i stvaranja slobodnih kisikovih radikala s utjecajem na oksidativni stres i poticanje tumorigeneze. 

Uzimajući u obzir rezultate kliničkih studija možemo zaključiti da su različiti joga programi s personaliziranim pristupom nadzora učinkoviti u postizanju korisnih ishoda za mentalno zdravlje zaposlenika što se direktno odražava na uspješnije poslovanje organizacije. Pokazalo se da programe joge koje vode iskusni treneri i koji se provode na radnom mjestu smanjuju pojavu anksioznih poremećaja među zaposlenima.

Dodatno, u kliničkom istraživanju (Dalgas i dr.) dokazali su da joga ima relevantne učinke na kognitivne funkcije, endokrine regulacije i druge fiziološke čimbenike, stoga bi trebala biti učinkovita u poboljšanju depresije i mentalnih poremećaja. Redovito prakticiranje joge potiče snagu, izdržljivost, fleksibilnost i olakšava osobine druželjubivosti, suosjećanja i veće samokontrole. Štoviše, kao što se vidi u drugom istraživanju (Woleveru i sur.), joga poboljšava poteškoće sa spavanjem, brzinu disanja i srčani ritam. Učinkovitost joge kao rekreativne aktivnosti ili komplementarne medicine široko je dokazana u općoj populaciji. Nedavne studije počele su analizirati njezinu učinkovitost u korporativnom wellness programu koji se provodi na radnom mjestu, potvrđujući da joga ima pozitivan učinak na zdravlje, te je vrijedna metoda za smanjenje stresa na poslu. Dvije studije pokazale su da prakticiranje joge radi boljeg upravljanja stresom treba pokušati provoditi najmanje 50 minuta tjedno na radnom mjestu. Ti pozitivni rezultati u skladu su sa sustavnim pregledom jogijske prakse u upravljanju stresom među zdravim odraslim osobama. Praćeni programi joge uključivali su razdoblje intervencije u trajanju više od 4 mjeseca. Očigledno, joga kao terapija pokazala se prikladnijom za bolje upravljanje stresom od intervencije običnom tjelovježbom.

Aktualne i neizvjesne okolnosti utječu na poslovanje i zaposlenike organizacije. Posljedice stresa vidljive su u angažmanu i motivaciji zaposlenika, radnoj sposobnosti, međuljudskim odnosima, a krajnji utjecaj vidimo na poslovnim rezultatima. Sposobnost organizacije da se odupre štetnom djelovanju stresa na zaposlenike, te složenim i nepovoljnim scenarijima na tržištu je vještina koja se uči. 

Iz navedenih istraživanja jasno je kolika se zdravstvena vrijednost krije u jednostavnim vježbama joge, te njezinim tehnikama opuštanja, disanja i meditacije. 

Dogovorite probni sat korporativne joge i omogućite zaposlenicima svoje organizacije savladavanje vještine opuštanja tijela koja suvremenim poslovnim ljudima sve više predstavlja potrebu i neizostavni dio poslovne svakodnevice, a sve manje tek povremeni bijeg i relaksaciju.

The post <strong>Može li joga na radnom mjestu poboljšati poslovne rezultate?</strong> appeared first on Dobra Vibra.

Utvrđivanje uspješnosti poslovanja oduvijek je bilo važno, a pogotovo danas u globaliziranom i vrlo konkurentnom poslovnom okruženju. Iz tog razloga rukovodeće i upravljačke strukture trebaju pravodobno i kontinuirano imati informacije o svojim poslovnim rezultatima.  Najvažnija karika uspješnosti poslovanja su naravno – ljudi.

Što kada se u organizaciji ne upravlja ljudskim kapitalom najuspješnije?

Ljudski kapital sam po sebi ne osigurava uspjeh i vrlo je teško upravljati zaposlenicima na način da neprestano ostvaruju vrhunske rezultate, pogotovo u današnje vrijeme koje karakterizira politička nestabilnost, inflacija, energetska kriza, ozbiljni ekonomski pad (u nekim industrijama) i klimatske promjene. Zato se posljednjih godina primjećuje povećan interes poslodavaca za intervencijama koje smanjuju stres, poboljšavaju mentalno zdravlje i promiču tjelesne aktivnosti među radnicima. Stres na poslu porastao je u brojnim zemljama, zajedno s većom prevalencijom problema mentalnog zdravlja. Primjerice, statistika pokazuje da u Ujedinjenom Kraljevstvu svaki šesti zaposlenik pati od simptoma povezanih s mentalnom bolešću i procjenjuje se da se svake godine gubi oko 175 milijuna radnih dana od kojih otprilike polovica otpadne na posljedice stresa. Stres rezultira smanjenim radnim učinkom, a ujedno povećanim troškovima za poslodavce.

Stres vezan uz posao može se definirati kao emocionalna posljedica za pojedinca koja se javlja kada zahtjevi na radnom mjestu premašuju sposobnost radnika da se s njima nosi, uzrokujući moguće štetne posljedice na zdravlje. 

Europska agencije za sigurnost i zdravlje na radu ističe zabrinjavajući scenarij na ovu temu. Doista, stres vezan uz posao identificiran je kao široko rasprostranjena patologija s ogromnim ekonomskim teretom, koji se uglavnom objašnjava gubitkom produktivnosti i izravnom ili neizravnom povezanom liječničkom pomoći. U Europskoj uniji procjenjuje se da ukupno 12,8 milijuna radnih dana je izgubljeno zbog stresa koji je povezan s poslom, depresije ili anksioznosti, sa srednjom vrijednošću od 21,2 izgubljena dana po zaposleniku.

Razvijene su mnoge strategije za prevenciju i liječenje bolesti povezanih sa stresom.

Primjerice, promjena životnog stila predstavlja kamen temeljac u prevenciji nezaraznih bolesti. Promicanje zdravih prehrambenih pristupa i borba protiv tjelesne neaktivnosti također su pokazali učinkovite rezultate u prevenciji i upravljanju stresom, čak i u različitim radnim okruženjima. U najnaprednijim zemljama životni stil i medicinski programi organizirani su zajedno. Osmišljeni su specifični prostori unutar organizacije koji su posvećeni zaposlenicima (poput teretane ili otvorenih prostora za vježbanje tjelesne aktivnosti) i klinike na licu mjesta koje su dostupne za medicinske konzultacije i dijagnostičke aktivnosti. U ove programe često je uključeno nekoliko aktivnosti za smanjenje stresa na poslu, što potvrđuje važnost teme među zaposlenicima. Meditacija dobiva sve veći znanstveni interes kao učinkovita intervencija za upravljanje stresom. Između ostalog, jednostavan i učinkovit pristup za upravljanje stresom na radnom mjestu pokazala se joga.

Joga je oblik „fitnesa“ uma i tijela koji uključuje kombinaciju mišićne aktivnosti i interno svjesnog treninga.

Poznata je drevna indijska praksa koja kombinira posturalne vježbe (Asana) s tehnikama disanja (Pranayama) i meditacijom (Dyana). 

Zanima vas kako izgleda yoga program za tvrtke i što bi vaši zaposlenici osobno mogli kroz program ostvariti? Želite saznati više informacija o programu koji spaja drevna istočnjačka znanja s potrebama zapadnjačkog stila života? 

Javite nam se direktno porukom i dogovorite sastanak ili demo sat Mindful flow programa joge za tvrtke.

The post <strong>Koju cijenu tvrtke plaćaju zbog stresa svojih zaposlenika?</strong> appeared first on Dobra Vibra.

U sklopu redovnih okupljanja HR Centra, strukovne udruge za upravljanje ljudskim potencijalima, naša Jelena Janković moderirala je panel diskusiju s temom: rad na daljinu. Bilo je pravo zadovoljstvo slušati tri uspješne žene i njihova iskustva u poslovanju tijekom razdoblja nepoznanica i nejasnoća, na samom početku epidemije te u procesu prilagodbe daljnjeg rada.

Daleko od očiju poslodavca, daleko od radnog uspjeha?

Svjetlana Bušić iz Genos d.o.o.-a, objasnila je rad na daljinu kao beneficiju i nužnost. S obzirom na to da je u jeku epidemije promijenila zaposlenje i prešla iz državne agencije u privatnu organizaciju, primijetila je jednostavniju prilagodbu privatnog sektora na uvjete rada na daljinu. U državnoj agenciji svaka promjena je sporija i često uvjetovana donošenjem propisa na zakonodavnoj razini što se ne odvija brzo. 

Svi zaposlenici prihvatili su “novo normalno” i prilagodili se. Kućni ljubimci često su bili dio zoom sastanaka, a ponegdje se kuhao ručak u pozadini što se vidjelo kod zaposlenika koji su bili slobodniji i uključivali video kamere.

Odgovorno ostajemo bliski, uključi videokameru

Jasna Justinić Pakrac psihologinja, HR-ovka pokušala je dočarati bitan moment video poziva i potrebu da vidimo jedni druge. Objasnila je da: “Ukoliko postoji otpor kod zaposlenika na uključivanje kamera, potrebno je postepeno i jasno dati do znanja da će se jednog dana očekivati od zaposlenika da uključi kameru na sastanku jer se to smatra pristojnim.” 

Takav pristup će postati, ako već nije, dio ustaljene organizacijske kulture skoro svakog poduzeća. 

U samim počecima prelaska rada na daljinu, Jasna priznaje da je trebalo vremena da se i HR djelatnici snađu u novom i manje poznatom načinu rada. Primijetila je da organizacije koju su prije pandemije prakticirale rad na daljinu, puno su se bolje i brže snašle. Jana Baksa iz Studenac d.o.o. objasnila je kako rad na daljinu kod njih je od samih početaka. Dio kolega nalazi u Omišu, dio u Istri, a većina je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj s obzirom na to da su uspješan maloprodajni lanac. 
Zanimljivo je bilo čuti iskustvo Svjetlane gdje je u državnoj agenciji bila primorana zvati svoje zaposlenike te pisati izvješće tko što radi i slati ga nadređenima do devet sati ujutro. Preporodila se u privatnoj organizaciji gdje ogromnu količinu energije nije imala potrebe trošiti na administrativne zadatke koji su bili usmjereni na procjenu radne angažiranosti.

Recept za dobru poslovnu suradnju

Panelistice su se jednoglasno složile da treba pružiti zaposlenicima određenu dozu fleksibilnosti u pogledu slaganja vlastitog rasporeda kod izvršavanja radnih zadataka.

Naglasile su kao izuzetno važnim faktorom, postojanje povjerenje između suradnika. Svakako se prate rezultati i radna učinkovitost, ali se prebacuje fokus s vremena provedenog na poslu na produkt. Dodatno, panelistice su se složile da najveća odgovornost leži na voditeljima kada su zaposlenici dislocirani da budu svi jednako uključeni u radni proces.

Tko sad zove?

Prilikom planiranja zadataka i organiziranja rada na daljinu važne su se pokazale digitalne vještine uz dobru staru komunikaciju. Bilo je izazova vezanih uz korištenje raznih digitalnih alata, a postoje i danas u manjoj mjeri. 

Uz digitalne platforme bili su prisutni i telefonski razgovori, a to se pogotovo pokazalo potrebnim u slučaju kod Svjetlane. Njezina organizacija izgubila je dobrog i kvalitetnog zaposlenika, a oni dugo nisu mogli odgonetnuti zašto. 

Naime, kao problem se pokazala nemogućnost povezivanja zaposlenika s ostatkom tima i osjećaj ne pripadanja u organizaciju. S obzirom na to da im se vrhunski stručnjak za vrijeme epidemije pridružio u organizaciji, on nažalost nije uspio zbog prirode stvari uspostaviti odnose s kolegama što se nakon određenog vremena pokazalo bitnim za zadovoljstvo zaposlenika. 

Zato su uveli kraće, neformalne razgovore sa zaposlenicima da bi mogli dobiti povratnu informaciju o eventualnim nezadovoljstvima. 
Jasna ističe da u procesu zapošljavanja nije bilo većih poteškoća. Primijetili su da je bilo manje odustajanja jer su svi intervjui bili vođeni putem digitalnih platformi što je osobama štedjelo vrijeme. Kandidati su se lakše prilagodili terminima razgovora jer su mogli pristupiti i u periodu svog radnog vremena.

Zadovoljan radnik, najbolji je radnik!

Svjetlana smatra kako svaki nadređeni treba dobro poznavati svoje ljude jer kod rada na daljinu, čest je slučaj da radni angažman ili osobni napor pojedinca može biti veći ili manji nego kod drugih suradnika. Uzimajući u obzir takve slučajeve dodatni zadaci dodjeljivali su se pojedincima koji nisu bili “vidljivi” u radnim procesima rada na daljinu. 

Pri završetku samog panela, panelistice su istaknule važnost feedback-a, odnosno nužnost davanja i primanja povratne informacije kolega. 

Zapravo, bez povratnih informacija zaposleni se mogu osjećati izgubljeno ili nemotivirano. 

Zaključak panel diskusije bio je nastaviti primjenjivati prakse koje su proizašle iz rada na daljinu, a koje su se pokazale učinkovite i efikasne. 

Povjerenje i fleksibilnost na radnom mjestu pokazuju sve veće zadovoljstvo zaposlenika, a time dolazi i do povećanja produktivnosti. 

S popuštanjem mjera, ali i virusa uglavnom su se svi zaposlenici vratili u urede.

The post <strong>Panel diskusija: Rad na daljinu – perspektive i iskustva različitih industrija</strong> appeared first on Dobra Vibra.

Često me ljudi pitaju: kada si se počela baviti s jogom? Na trenutak zastanem jer imam osjećaj da je jedini pravi odgovor oduvijek 🙂. Nakon više od 15 godina profesionalnog bavljenja različitim vrstama plesa, brojnim nastupima pred nekoliko desetaka tisuća ljudi, kada sam završila faks i ušla u “poslovni” svijet, odlučila sam svoju plesnu karijeru privesti kraju.

Svakodnevno gibanje, putovanja i nastupe zamijenila sam 8 satnim sjedenjem u uredu kako bi ostvarila poslovnu karijeru koju sam sanjala još od osnovne škole. Moja potreba za kretanjem i bivanja u kontaktu sa sobom i svojim tijelom nije nestala, pokušavala sam ju zadovoljiti kroz razne sportske hobije, no ništa me nije držalo duže od nekoliko mjeseci. Nakon nekog vremena počeli su bolovi u leđima i trnula mi je ruka od nepravilnog višesatnog sjedenja. Znala sam da trebam nešto poduzeti jer situacija nije išla na bolje.

Joga mi se tada činila dosadna i spora, no čula sam od drugih ljudi da im pomaže kod bolova u leđima pa sam odlučila dati priliku i probati. Rezultate sam primijetila već nakon mjesec dana prakse. Osim što su moja leđa postala nekako lagana i bez bolova, osjećala sam se zadovoljnije i sretnije u svom tijelu i još važnije, u svoj glavi. To me zainteresiralo da istražim više i produbim svoje, tada površno poznavanje joge.

Kroz iskustvo redovite prakse, počela sam uviđati sve više benefita na svim razinama svoga bića. Tada sam odlučila upisati teacher trening u želji da naučim ispravnije izvoditi jogijske položaje i da istražim kuda će me taj put odvesti. Sada kad gledam nekoliko godina unatrag, nisam tada mogla ni zamisliti da ću podučavati druge jogu, nisam s tim ciljem krenula, no kroz moje jogijsko putovanje i upoznavanje sebe na potpuno novim razinama, joga je za mene postala prirodan nastavak plesa. Put koji želim neprestano produbljivati i radost koju želim dijeliti s drugima.

Kroz jogu plešem na drugačiji način, moje cijelo biće pleše prema mom unutarnjem ritmu, učim o sebi i svaki put se iznenadim koliko toga još mogu naučiti. Joga je za mene putovanje koje nema zadanu destinaciju na koju želim stići već put koji stalno otkriva nove stanice na kojima želim zastati, upoznati ono što se tamo nalazi, i uživati u točno tom trenutku prostora i vremena. Sreća je veća kad se dijeli i zato svoje iskustvo sa zadovoljstvom dijelim s drugima ❤️

The post Ulazak u svijet joge appeared first on Dobra Vibra.

Prakticiranje joge kod kuće jednostavno je i sigurno ako se fokusiraš na razvoj snažnih temelja za osnovne jogijske položaje prije nego kreneš na naprednije položaje. Ključ uspjeha je u tome da jogu prakticiraš svjesno i s namjerom umjesto da protrčiš kroz hrpu jogijskih položaja.

Kućna praksa joge ne znači samo redovite satove joge već i slobodu da ju prakticiraš svugdje. Ipak, određena uvjerenja tj mitovi sprječavaju ljude da usvoje i izgrade redovitu jogijsku praksu:

1. „Trebam dolaziti na satove uživo kako bi znao točno izvoditi jogijske položaje“

Kada pričamo o prakticiranju joge puno početnika se boji da će krivo izvesti položaje te se usuđuju vježbati samo uživo na satu. Normalno je osjećati nesigurnost oko toga kako pravilno izvesti jogijske položaje te da je u početku zahtjevnije pratiti sat i upute za izvedbu. Mogućnost izvođenja određenih položaja također ovisi o stupnju svjesnosti tijela koje se s vremenom i redovitom raksom joge povećava. Početnička grupa Mindful flow yoge obuhvaća osnovne položaje uz puno pojašnjenja i uputa kako izvesti svaki položaj što stvara dobre temelje za daljnji napredak.

2. „Trebam kupiti opremu za jogu da bih mogao početi s vježbanjem“

Za praksu joge kod kuće potrebna je prostirka za vježbanje – joga mat koji se može kupiti u dućanima sa sportskom opremom već za 100 kn, a u nedostatku prostirke i tepih može poslužiti kao podloga.

3. „Ne mogu se motivirati za vježbanje kod kuće“

Online joga baš kao i studio ima svoje redovite termine i grupu s kojom svaki tjedan zajedno prakticiraš i razmijenjuješ iskustva. Kada znaš da te svaki tjedan u istom terminu netko čeka da se priključiš, obvezao si se na dolazak

4. „Treba mi puno mjesta da bi mogao raditi jogu“

Joga se prakticira na prostirci. Dovoljno prostora za jogu je onoliko koliko je široka i dugačka prostirka za jogu. Sav ostali prostor je dodatni benefit 😊

5. „Volim vježbati uživo, nije za mene online vježbanje“

Kako to možeš unaprijed znati ako nisi ni probao? Doživljaj joge kod kuće u intimi vlastitog prostora uz prepuštanje vodstvu i fokus na vlastitoj izvedbi stvara osjećaj dodatne opuštenosti i prisutnosti.

The post 5 mitova o jogi kod kuće i zašto nisu istiniti appeared first on Dobra Vibra.