Može li joga na radnom mjestu poboljšati poslovne rezultate?

Nacionalni instituti za zdravlje klasificiraju jogu kao oblik komplementarne i alternativne medicine. Razne studije dokazale su učinkovitost joge u promjeni nekih fizioloških parametara povezanih sa stresom, poput smanjenja razine kortizola u krvi, smanjenja sistoličkog krvnog tlaka i otkucaja srca. Vjerojatno su ti rezultati posljedica psiho-neuro-endokrinih-imunih mehanizama, koji određuju poboljšanje parasimpatičke aktivnosti, optimiziraju izlučivanje simpatičkih hormona i smanjuju brzinu metabolizma.

Da bi odgovorili na pitanje „Može li prakticiranje joge na radnom mjestu dovesti do bolje uspješnosti poslovanja?“  uzeli smo u obzir 76 studija koje istražuju učinak joga intervencije na radnom mjestu na smanjenje stresa.

Klinička istraživanja koja su obuhvaćena u ovu analizu uključivala su ukupno 487 pacijenata: 266 u liječenoj skupini i 221 u kontrolnoj skupini. Specifični podaci o spolu pacijenata nisu navedeni, ali veći postotak žena bio je uključen u populaciju uzoraka gotovo svih uključenih studija. Prosječna dob sudionika kretala se od 32,07 ± 7,54 godina do 54 ± 8,1. Sve uključene studije uspoređivale su program joge s kontrolnom skupinom koja je bila bez aktivnosti.

U jednom istraživanju joga intervencija uspoređena je s mindfulness programom (koji se provodio na radnom mjestu putem online platforme). Obje intervencije (joga i mindfulness program) bile su učinkovite u smanjenju percipiranog stresa u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je bila bez aktivnosti.

U klinička istraživanja uključeni su: zdravstveni djelatnici, zaposlenici call centra, sveučilišni djelatnici, zaposlenici lokalne vlasti i privatnog osiguravajućeg društva. Zanimljivo je primijetiti da rezultati koji proizlaze iz ove analize uključuju istraživanja provedena u različitim zemljama, poput Švedske, Indije i Velike Britanije. Doista, stres vezan uz posao globalni je problem koji pogađa zemlje diljem svijeta. U tom smislu nekoliko međunarodnih agencija pokušava procijeniti veličinu problema i njegove izravne i neizravne posljedice. 

Preopterećenost poslom, neizvjesnost uloge, nedostatak podrške, fizičko i psihičko nasilje od strane kolega ili drugi ljudi, zlostavljanje, uznemiravanje, neželjena seksualna pažnja i sukobi na radnom mjestu identificirani su kao glavni psihosocijalni čimbenici rizika koji mogu promicati stres vezan uz posao. 

Glavne kliničke manifestacije stresa mogu biti tjeskoba, razdražljivost, umor povezan s poslom, poremećaji spavanja, uznemirenost i burnout. Zahvaćena su oba spola, s nešto većom prevalencijom među muškarcima (22,9% u odnosu na 20,3%), a najpogođenija dobna skupina je između 40 i 54 godine. Zanimljivo je primijetiti da je stres čest kod zaposlenika koji imaju zanimanje koje zahtijeva niske tjelesne aktivnosti (npr. uredski radnici). Stanje stresa na poslu je neprekidno prisutno posljednjih nekoliko godina i zabilježeni su neznatni učinci na smanjenje, a nažalost primjećuju se blagi trendovi povećanja prisutnosti stresa. 

Često se stanje stresa podcjenjuje i ne liječi se na odgovarajući način, što dovodi do povećanja nekoliko negativnih ishoda poput većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, drugih kroničnih bolesti poput astme, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i nekih specifičnih karcinoma. 

Iako se čini da je odnos između stresa povezanog s poslom i učestalosti specifičnih oblika raka teško istražiti, nedavna meta-analiza koja uključuje gotovo 300 000 sudionika potvrđuje značajno veće omjere rizika za incidenciju raka debelog crijeva, pluća i jednjaka među subjektima koji pate od stresa povezanog s poslom. Predloženi molekularni mehanizmi uključuju homeostazu hormona, kao promjene u razinama glukokortikoida i kateholamina. Ovi hormoni ometaju različite stanične funkcije, poput procesa apoptoze i stvaranja slobodnih kisikovih radikala s utjecajem na oksidativni stres i poticanje tumorigeneze. 

Uzimajući u obzir rezultate kliničkih studija možemo zaključiti da su različiti joga programi s personaliziranim pristupom nadzora učinkoviti u postizanju korisnih ishoda za mentalno zdravlje zaposlenika što se direktno odražava na uspješnije poslovanje organizacije. Pokazalo se da programe joge koje vode iskusni treneri i koji se provode na radnom mjestu smanjuju pojavu anksioznih poremećaja među zaposlenima.

Dodatno, u kliničkom istraživanju (Dalgas i dr.) dokazali su da joga ima relevantne učinke na kognitivne funkcije, endokrine regulacije i druge fiziološke čimbenike, stoga bi trebala biti učinkovita u poboljšanju depresije i mentalnih poremećaja. Redovito prakticiranje joge potiče snagu, izdržljivost, fleksibilnost i olakšava osobine druželjubivosti, suosjećanja i veće samokontrole. Štoviše, kao što se vidi u drugom istraživanju (Woleveru i sur.), joga poboljšava poteškoće sa spavanjem, brzinu disanja i srčani ritam. Učinkovitost joge kao rekreativne aktivnosti ili komplementarne medicine široko je dokazana u općoj populaciji. Nedavne studije počele su analizirati njezinu učinkovitost u korporativnom wellness programu koji se provodi na radnom mjestu, potvrđujući da joga ima pozitivan učinak na zdravlje, te je vrijedna metoda za smanjenje stresa na poslu. Dvije studije pokazale su da prakticiranje joge radi boljeg upravljanja stresom treba pokušati provoditi najmanje 50 minuta tjedno na radnom mjestu. Ti pozitivni rezultati u skladu su sa sustavnim pregledom jogijske prakse u upravljanju stresom među zdravim odraslim osobama. Praćeni programi joge uključivali su razdoblje intervencije u trajanju više od 4 mjeseca. Očigledno, joga kao terapija pokazala se prikladnijom za bolje upravljanje stresom od intervencije običnom tjelovježbom.

Aktualne i neizvjesne okolnosti utječu na poslovanje i zaposlenike organizacije. Posljedice stresa vidljive su u angažmanu i motivaciji zaposlenika, radnoj sposobnosti, međuljudskim odnosima, a krajnji utjecaj vidimo na poslovnim rezultatima. Sposobnost organizacije da se odupre štetnom djelovanju stresa na zaposlenike, te složenim i nepovoljnim scenarijima na tržištu je vještina koja se uči. 

Iz navedenih istraživanja jasno je kolika se zdravstvena vrijednost krije u jednostavnim vježbama joge, te njezinim tehnikama opuštanja, disanja i meditacije. 

Dogovorite probni sat korporativne joge i omogućite zaposlenicima svoje organizacije savladavanje vještine opuštanja tijela koja suvremenim poslovnim ljudima sve više predstavlja potrebu i neizostavni dio poslovne svakodnevice, a sve manje tek povremeni bijeg i relaksaciju.