Koju cijenu tvrtke plaćaju zbog stresa svojih zaposlenika?

Utvrđivanje uspješnosti poslovanja oduvijek je bilo važno, a pogotovo danas u globaliziranom i vrlo konkurentnom poslovnom okruženju. Iz tog razloga rukovodeće i upravljačke strukture trebaju pravodobno i kontinuirano imati informacije o svojim poslovnim rezultatima.  Najvažnija karika uspješnosti poslovanja su naravno – ljudi.

Što kada se u organizaciji ne upravlja ljudskim kapitalom najuspješnije?

Ljudski kapital sam po sebi ne osigurava uspjeh i vrlo je teško upravljati zaposlenicima na način da neprestano ostvaruju vrhunske rezultate, pogotovo u današnje vrijeme koje karakterizira politička nestabilnost, inflacija, energetska kriza, ozbiljni ekonomski pad (u nekim industrijama) i klimatske promjene. Zato se posljednjih godina primjećuje povećan interes poslodavaca za intervencijama koje smanjuju stres, poboljšavaju mentalno zdravlje i promiču tjelesne aktivnosti među radnicima. Stres na poslu porastao je u brojnim zemljama, zajedno s većom prevalencijom problema mentalnog zdravlja. Primjerice, statistika pokazuje da u Ujedinjenom Kraljevstvu svaki šesti zaposlenik pati od simptoma povezanih s mentalnom bolešću i procjenjuje se da se svake godine gubi oko 175 milijuna radnih dana od kojih otprilike polovica otpadne na posljedice stresa. Stres rezultira smanjenim radnim učinkom, a ujedno povećanim troškovima za poslodavce.

Stres vezan uz posao može se definirati kao emocionalna posljedica za pojedinca koja se javlja kada zahtjevi na radnom mjestu premašuju sposobnost radnika da se s njima nosi, uzrokujući moguće štetne posljedice na zdravlje. 

Europska agencije za sigurnost i zdravlje na radu ističe zabrinjavajući scenarij na ovu temu. Doista, stres vezan uz posao identificiran je kao široko rasprostranjena patologija s ogromnim ekonomskim teretom, koji se uglavnom objašnjava gubitkom produktivnosti i izravnom ili neizravnom povezanom liječničkom pomoći. U Europskoj uniji procjenjuje se da ukupno 12,8 milijuna radnih dana je izgubljeno zbog stresa koji je povezan s poslom, depresije ili anksioznosti, sa srednjom vrijednošću od 21,2 izgubljena dana po zaposleniku.

Razvijene su mnoge strategije za prevenciju i liječenje bolesti povezanih sa stresom.

Primjerice, promjena životnog stila predstavlja kamen temeljac u prevenciji nezaraznih bolesti. Promicanje zdravih prehrambenih pristupa i borba protiv tjelesne neaktivnosti također su pokazali učinkovite rezultate u prevenciji i upravljanju stresom, čak i u različitim radnim okruženjima. U najnaprednijim zemljama životni stil i medicinski programi organizirani su zajedno. Osmišljeni su specifični prostori unutar organizacije koji su posvećeni zaposlenicima (poput teretane ili otvorenih prostora za vježbanje tjelesne aktivnosti) i klinike na licu mjesta koje su dostupne za medicinske konzultacije i dijagnostičke aktivnosti. U ove programe često je uključeno nekoliko aktivnosti za smanjenje stresa na poslu, što potvrđuje važnost teme među zaposlenicima. Meditacija dobiva sve veći znanstveni interes kao učinkovita intervencija za upravljanje stresom. Između ostalog, jednostavan i učinkovit pristup za upravljanje stresom na radnom mjestu pokazala se joga.

Joga je oblik „fitnesa“ uma i tijela koji uključuje kombinaciju mišićne aktivnosti i interno svjesnog treninga.

Poznata je drevna indijska praksa koja kombinira posturalne vježbe (Asana) s tehnikama disanja (Pranayama) i meditacijom (Dyana). 

Zanima vas kako izgleda yoga program za tvrtke i što bi vaši zaposlenici osobno mogli kroz program ostvariti? Želite saznati više informacija o programu koji spaja drevna istočnjačka znanja s potrebama zapadnjačkog stila života? 

Javite nam se direktno porukom i dogovorite sastanak ili demo sat Mindful flow programa joge za tvrtke.