Wellbeing programi
“A healthy attitude is contagious but don’t wait to catch it from others. Be a carrier.”
Tom Stoppard
Više
Kroz holistički pristup umu, duhu i tijelu osmišljavamo i provodimo wellbeing programe za tvrtke i pojedince, programe upravljanja stresom u poslovnom okruženju kao i dinamične nekonvencionalne teambuildinge s elementima učenja i povezivanja kroz nezaboravno iskustvo i zabavu.
Prirodno i ljudski je prilikom odabira poslodavca težiti radnoj okolini u kojoj se osjećamo cijenjeno i priznato. Svi mi volimo doći i boraviti tamo gdje se osjećamo ugodno, zašto ured ne bi bio jedno od takvih mjesta?
Osim umnog napora koji je svakodnevnica uredskih prostorija, uvedite vedrinu i pozitivnu energiju kroz vrijeme koje će zaposlenici za promjenu, moći posvetiti sebi kroz rad na osobnom razvoju i međusobnom povezivanju s kolegama iz tvrtke.
Ovakve programe često biraju klijenti i za teambuildinge.
Wellbeing programi koje provodimo kod klijenata kreiraju se prema individualnim potrebama i prilagođeni su specifičnostima industrije i zahtjevima klijenta koje usklađujemo s vašom organizacijskom kulturom.
Wellbeing programi (ovisno o preferencijama naručitelja) mogu uključivati:
Interaktivnu edukaciju i degustacijsku radionicu zdrave prehrane
– jednostavna priprema zdravih bezmesnih obroka i snackovau za razbuđivanje kad padne šećer u radno vrijeme (ovaj dio programa provode suradnici koji su stručnjaci u tom području.)
Vizualizaciju i Mindfulness meditaciju
– za jači efekt neke promjene koju želimo napraviti potrebno je dodatno podržati namjeru kroz sliku odnosno jasnu viziju. Upravo zato na radionicama polaznici imaju prilike iskusiti ugodnu opuštajuću meditaciju i/ili vođenu vizualizaciju.
Učenje kroz tijelo (eng. Embodiment - utjelovljenje)
– kako bi polaznici mogli dobiti za sebe stvarni utjecaj koji im je potreban za promjenu.
Vježbe istezanja
kralježnice i dijelova tijela koji posebno stradaju kod sjedilačkog načina života
Satove joge (program za tvrtke)
Timski coaching
Introspekciju
– individualno promatranje i osvještavanje vlastitih ciljeva i samokritičnost
Diskusije
– vođene i usmjeravane grupne rasprave s jasno definiranim ciljanim zaključcima
Iskustvo je pokazalo da svaka industrija ima svoje specifičnosti, koje poštujemo i uzimamo u obzir prilikom kreiranja programa za vašu tvrtku. Za više informacija, ponudu i katalog edukacija, javite nam vaše potrebe.
Želite saznati više o Wellbeing programima za tvrtke?
Dogovorite uvodne 20 minutne konzultacije kako bi se upoznali i vidjeli mogu li vam pomoći.
Nakon prijave, 30 minuta prije konzultacija dobit ćeš na mail link za video poziv.
Najčešća pitanja o yogi
Kako se yoga razlikuje od istezanja ili neke druge vrste fitnessa?
Za razliku od istezanja ili druge vrste fitnessa, yoga je puno više od fizičke promjene položaja tijela.
U najvećem yoga klasiku: Yoga Sutre, Patanjali objašnjava kako je fizička praksa samo jedan od 8 aspekata joge. Čak i kroz fizičku praksu, yoga je unikatna jer povezuje pokret i fluktuaciju uma s ritmom našeg disanja.
Povezujući um, tijelo i dah puno lakše usmjeravamo pažnju prema unutra. Kroz proces pažnje prema nutrini našeg bića, učimo prepoznati naše obrasce razmišljanja i ponašanja bez da ih etiketiramo i procjenjujemo, osuđujemo ili pokušamo promijeniti. Na taj način postajemo svjesniji svog iskustva iz trenutka u trenutak. Svjesnost koju kultiviramo je ono što čini jogu praksom umjesto ciljem ili zadatkom koji treba izvršiti.
Tvoje tijelo će s jogom postati puno fleksibilnije i snažnije, to nije upitno, ali isto će se dogoditi i tvome umu.
Što znači Namaste i zašto tako završavamo yoga sat?
Osim pozdrava, Namaste prezentira ideju da smo svi božanska djeca (nevezano za bilo koju religiju) koja nose u sebi božansku iskru koja je smještena u području srca, srčane čakre. Zato sklapamo ruke ispred srca: ovaj položaj ruku se u jogi naziva Anjali mudra te pritom nagnemo glavu prema naprijed u znak poštovanja prema božanskoj iskri u drugome, koju i sami nosimo u sebi. Izvođenjem ove geste – namaskar – ujedno i uravnotežujemo svoju energiju koju time usmjeravamo prema unutra kako bi se povezali sa svojim duhom.
Namaste znači: božansko u meni se klanja božanskom u tebi. Jer svi smo mi jedno i božanski dio u jednoj osobi prepoznaje taj isti dio u drugome.
Namaste kao dio tradicije izgovaramo smirenog uma sa osjećajem poštovanja prema sebi, ljudima oko nas i samoj praksi.
“Poštujem mjesto u tebi gdje čitav Svemir prebiva.
Poštujem mjesto u tebi u kojem je Ljubav, Istina i Mir.
Kada si u tom mjestu u tebi
i ja u tom mjestu u sebi
mi smo Jedno.”
Namaste.
Koja su 4 najčešća mita o jogi?
Mit br. 1: Joga je za ljude koji su fleksibilni i/ili u dobroj formi
Često se ljudi uplaše kada vide slike ili videe fleksibilnih jogija u njihovoj praksi i zahtjevnim položajima. Greškom zaključe da su fleksibilnost i/ili snaga preduvjeti za prakticiranje joge. Zapravo je potpuno suprotno: fleksibilnost, kao i snaga dolaze kao rezultat prakticiranja joge, ne kao preduvjet za početak prakse. Joga je za svakoga, bez obzira kako vaše tijelo izgleda i u kakvoj je formi jer se joga prilagođava vama, a ne vi jogi.
Mit br. 2: Joga je samo istezanje
Vjerovali ili ne, joga nije samo istezanje. Ako izdvojimo fizički aspekt joge, fleksibilnost i snaga su dvije teme na kojima radimo kroz jogijsku praksu. Na satu joge prakticiramo niz asana (jogijskih položaja) koji izgledaju i daju osjećaj potpunog istezanja, no način izvođenja svakog položaja, tempo i zadržavanje u pojedinim položajima grade snagu mišića koje niste ni znali da imate.
Mit br. 3: Joga je previše lagana i spora
Oni koji gledaju jogu kao čisto fizičku praksu, mogli bi zaključiti da je joga previše nježna ili blaga kako bi dala rezultate. „No pain, no gain“ način razmišljanja koji je prisutan u klasičnom fitnesu može nekoga navesti na zaključak da se do rezultata dolazi samo kroz puno napora. Koordinacija između tijela i uma koja je potrebna tijekom joge je različita od bilo koje druge vrste vježbanja jer je vaša pažnja usmjerena na svaki vaš pokret. Za razliku od trčanja ili klasičnih trbušnjaka koje možete vježbati i dok gledate televiziju, joga uključuje sve aspekte vašeg bića, što ju čini izazovnijom nego što se može činiti na površini.
Mit br. 4: Joga je pre teška
Na suprotnoj strani spektra od prethodnog mita su oni koji se boje da je joga previše zahtjevna za njih, bojeći se da njihovo tijelo „ nije za jogu“. Neki jogijski položaji mogu biti zahtjevni, no predivni dio jogijske prakse je upravo to da vas joga susreće uvijek tamo gdje se nalazite točno u tom trenutku, na vašem nivou vježbanja. Uvijek postoje modifikacije za svaki jogijski položaj. Jedna od najvećih lekcija koju možete dobiti kroz jogu je slušati svoje tijelo, napredovati u vlastitom ritmu te otpustiti osude i kritike koje imate prema sebi, a posljedično i prema drugima.
Kako joga utječe na živčani sustav?
Prakticiranjem joge dovodimo u ravnotežu rad simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava koji ne rade pod utjecajem naše volje i svijesti, a imaju važnu ulogu jer upravljaju radom unutarnjih organa.
U svakodnevnim situacijama kada doživimo stres ili napetost, dominira simpatikus koji pojačava rad organa koji su nužni za svladavanje stresne situacija jer priprema organizam za borbu ili bijeg, dok istovremeno usporava rad onih organa koji nisu važni za izlazak iz stresne situacije, npr. probavni sustav.
Parasimpatički živčani sustav kao protuteža simpatikusu, djeluje potpuno suprotno te potiče odmor i regeneraciju naših organa te obnovu stanica. Ciljanim jogijskim vježbama i ispravnim načinom disanja kroz praksu joge, između ostalog, umirujemo živčani sustav kako bi aktivirali organe koji su postali tromiji zbog pretjerane količine stresa koju doživljavamo. Čim počnemo duboko disati, osim što jačamo pluća i dijafragmu, aktivira se parasimpatikus kako bi ublažio posljedice pretjerane aktivnosti simpatikusa te nas regenerirao iznutra.
S kim se povezujemo kroz yogu?
Yoga znači jedinstvo: povezati ili ujediniti se. Kroz yogu se ponovo povezujemo sa svojim istinskim JA, esencijom, dušom od koje nas kroz život često odvaja nedostatak bivanja sa sobom.
Ako ovaj način razmišljanja ne rezonira s tobom, onda uzmi u obzir da yoga može značiti i separaciju, odvajanje. Ono od čega se u jogi odvajamo je sve što nas sprječava da se osjećamo i živimo slobodno, bez uvjetovanja koja pred nas stavlja društvo, drugi ljudi pa čak i mi sami. Biti slobodna za mene znači živjeti svoju autentičnosti kroz svaku akciju koju poduzimam.
Konačni cilj svake jogijske prakse je dostići slobodu (moksha) što god da sloboda predstavlja svakome od nas.